Kulturne znamenitosti

Najznačajniji spomenik kulture prve kategorije na ovom području je crkva sv. Martina na Martin Bregu, koja datira od 1209. godine. Izgrađena u stilu barokizirane gotike, danas je u ruševnom stanju, a u tijeku su akcije na revitalizaciji ovog kulturnog i sakralnog objekta. Ispred crkve postavljena je skulptura sv. Martina izrađena u drvetu, rad skulptora Josipa Cikača. Sveti Martin zaštitnik je župe, vinograda i vinogradara. Istovjetna statua u manjim dimenzijama proglašena je dugoselskim suvenirom.

Draškovićeva kuća, ostatak dvorca obitelji Drašković, nalazi se u Perivoju grofa Draškovića. To je bivše imanje ove obitelji koje je obuhvaćalo područje današnjeg parka s bogatim raslinjem, dvorac od kojeg je ostala samo kula, te stoljetnu zgradu današnjeg suda. U samom je središtu grada Ferenčakova ulica, etno-naselje, s nekoliko sačuvanih drvenih posavskih kuća, svjedočanstvo tradicionalne posavske arhitekture. U središtu Dugog Sela, ograđena željeznom ogradom, nalazi se neogotička župna crkva sv. Martina, arhitekta Bolléa, iz 1900. godine.

U darovnoj povelji kralja Andrije II iz 1209. godine, prvi se puta spominje Terram sancti Martini (Zemlja sv. Martina), koju je kralj dodijelio božjacima (templarima). U tim davnim povijesnim listinama govori se o posjedu i crkvi sv. Martina (na današnjem Martin Bregu), koji su postojali već u XII. stoljeću. Spominju se imena Veliko Selo, Mala Sela, Sela, već 1566. godine. Ime Dugo Selo zapisano je 1622. godine. Naselje je bilo pod gospoštijom Božjakovina, u posjedu feudalaca Tahija, Zrinskih i drugih, a kasnije u posjedu obitelji Drašković.

Pučka škola započela je radom 1853. godine, a od 1858. godine radi poštanski ured. Prvi vlak prošao je Dugim Selom 1870. godine i povezao ovaj kraj sa svijetom. Nova župna crkva sagrađena je 1900. godine, kada je božja služba preseljena s Martin Brega u središte Dugog Sela. Dobrovoljno vatrogasno društvo osnovano je 1893. godine, a na početku 20. stoljeća, 1907. godine, osnovano je Seljačko pjevačko društvo, koje djeluje i danas kao KUD “Preporod”.